Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, Dubravko Pervan predsjednik Nezavisnog sindikata uposlenika Elektroprivrede HZ Herceg Bosne Mostar i predsjednik Sindikata elektroenergetskih radnika FBiH Mevludin Bektić potpisali su u Sarajevu 14.08.2024. Granski kolektivni ugovor elektroprivredne djelatnosti u FBiH.
Na temelju članka 137. i 138a. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16, 89/18 i 44/22), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, s jedne strane, te Sindikat elektroenergetskih radnika FBiH Sarajevo (SEER FBiH) i Nezavisni sindikat uposlenika Elektroprivrede HZ Herceg Bosne Mostar (NSUEPHZHB), s druge strane, dana 31.5.2024. godine, zaključili su:
Granski kolektivni ugovor elektroprivredne djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine
I. UVODNE ODREDNICE
Članak 1.
Kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obveze poslodavaca i uposlenika elektroprivredne djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija BiH) iz radnoga odnosa i na temelju rada u skladu sa Zakonom o radu (u daljnjem tekstu: Zakon).
Prema odredbama ovoga Ugovora poslodavci su gospodarska društva s većinskim državnim kapitalom koja se bave elektroprivrednom djelatnošću u Federaciji BiH.
Pod pojmom uposlenik, u smislu ovoga Ugovora, podrazumijeva se fizička osoba koja je zaposlena na temelju ugovora o radu.
Članak 2.
Odredbe ovoga Ugovora primjenjuju se neposredno i obvezno, osim ako za primjenu pojedinih odredbi nije potrebna odgovarajuća razrada u općim aktima poslodavca.
Opći akti poslodavca (pravilnici i ostali akti kojima se regulira radni odnosi i prava uposlenika iz radnih odnosa) moraju biti u skladu s ovim Ugovorom, osim ako nije drugačije regulirano zakonima, a bit će doneseni uz konzultacije sa sindikatom.
Ako bi u općem aktu poslodavca pojedino pravo uposlenika bilo manje od prava utvrđena ovim Ugovorom, neposredno se primjenjuju odredbe ovoga Ugovora.
II. RADNI ODNOS
Članak 3.
Stupanjem na rad uposlenik na temelju zaključenog ugovora o radu zasniva radni odnos.
Nakon zaključivanja ugovora o radu poslodavac je dužan prijaviti uposlenika na mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj neuposlenosti (u daljnjem tekstu: obvezno osiguranje) u skladu sa zakonom.
Zapošljavanje novoga uposlenika moguće je u slučaju kada poslodavac internom preraspodjelom, u skladu sa Zakonom o radu i Pravilnikom o radu, nije u mogućnosti popuniti upražnjeno radno mjesto, a procedure za taj način zapošljavanja bit će definirane Pravilnikom o radu ili drugim internim aktom poslodavca, koji će sačiniti uz konzultaciju s reprezentativnim sindikatom.
Članak 4.
Ugovor o radu zaključuje se u pisanom obliku i sadrži, naročito, podatke:
- o nazivu i sjedištu poslodavca
- o imenu i prezimenu, prebivalištu odnosno boravištu uposlenika
- o trajanju ugovora o radu
- o danu početka rada
- o mjestu rada
- o radnom mjestu na kojem se uposlenik zapošljava i kratak opis poslova
- o duljini i rasporedu radnoga vremena
- o plaći, dodatcima na plaću, te razdobljima isplate
- o naknadama plaće
- o trajanju godišnjega odmora
- o otkaznom roku
- o drugim podatcima vezanim za uvjete rada utvrđenim kolektivnim ugovorom
- o posebnim uvjetima rada za određena radna mjesta (otežani, opasni i sl.)
- o postupku zaštite prava uposlenika iz radnoga odnosa
- o probnom radu i stručnom ispitu za određena radna mjesta.
Umjesto podataka iz stavka 1. toč.: g., h., i., j., k. i l. ovoga članaka, može se u ugovoru o radu naznačiti odgovarajući članak Zakona, ovoga Ugovora ili Pravilnika, kojim su uređena ta pitanja.
Ako poslodavac ne zaključi ugovor o radu s uposlenikom u pisanom obliku, a uposlenik obavlja poslove za poslodavca uz naknadu, smatra se da je zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme, ako poslodavac drugačije ne dokaže.
Članak 5.
Ugovor o radu zaključuje se:
- na neodređeno vrijeme
- na određeno vrijeme.
Ugovor o radu koji ne sadrži podatak u pogledu trajanja smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.
Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti za razdoblje duže od tri godine.
Ako uposlenik izričito ili prešutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme s poslodavcem, odnosno izričito ili prešutno zaključi s poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na razdoblje duže od tri godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.
PROBNI RAD
Članak 6.
Prilikom zaključivanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.
Probni rad iz stavka 1. ovoga članka ne može trajati duže od šest mjeseci.
Ako se probni rad prekida prije roka na koji je ugovoren, otkazni rok je sedam dana.
Uposleniku koji ne zadovolji na poslovima radnoga mjesta za vrijeme obavljanja probnoga rada, prestaje radni odnos danom isteka roka utvrđena ugovorom o probnom radu.
PRIJAM PRIPRAVNIKA
Članak 7.
Ugovor o radu s pripravnikom zaključuje se na određeno vrijeme s tim da pripravnik ostvaruje sva prava utvrđena Zakonom i Pravilnikom.
Pitanje obavljanja pripravničkog staža uposlenika koji je u radnom odnosu na neodređeno vrijeme kod poslodavca bit će regulirano Pravilnikom o radu, uz konzultacije s reprezentativnim sindikatom.
STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE BEZ ZASNIVANJA RADNOGA ODNOSA
Članak 8.
Na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, a radi stjecanja iskustva i polaganja stručnoga ispita kao uvjeta za obavljanje određenih zanimanja, mogu se primati osobe koje su završile školovanje za takvo zanimanje.
Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa i provjera osposobljenosti odvija se pod istim uvjetima kao i za pripravnike.
Za vrijeme stručnoga osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, osiguravaju se prava propisana Zakonom.
Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa iz stavka 1. ovoga članka može trajati najduže godinu dana i to razdoblje ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo.
Ugovor o stručnom osposobljavanju zaključuje se u pisanom obliku.
Poslodavac dostavlja presliku ugovora iz stavka 4. ovoga članka u roku od osam dana nadležnoj službi za zapošljavanje, zbog evidencije i nadzora.
Osoba na stručnom osposobljavanju ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno propisima za neuposlene osobe, a prava na temelju osiguranja za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti osigurava poslodavac u skladu s propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju.
Osoba za vrijeme stručnog osposobljavanja osigurava se odmor u tijekom rada, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i tjedni odmor.
III. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI
RADNO VRIJEME
Članak 9.
Puno radno vrijeme uposlenika traje 40 (četrdeset) sati tjedno.
Dnevno radno vrijeme i raspored radnoga vremena utvrđuje poslodavac Pravilnikom.
Članak 10.
U slučajevima neophodne potrebe uposlenik je obvezan na zahtjev poslodavca raditi duže od punoga radnog vremena u tjednu (prekovremeni rad), a najviše do 8 (osam) sati tjedno.
Uposlenik može dobrovoljno, na zahtjev poslodavca, raditi prekovremeno i to u trajanju od još, najviše, 8 (osam) tjedno.
Članak 11.
Rad između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana smatra se noćnim radom, ako za određeni slučaj zakonom, propisom kantona / županije ili kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno.
Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, mora se osigurati izmjena smjena tako da uposlenik u noćnoj smjeni radi uzastopno najduže jedan tjedan.
Članak 12.
Poslodavac će svojim internim aktima propisati prava uposlenika koji rade u smjeni ili u turnusu, a koji zbog organizacije rada i prirode posla koji obavljaju, ostvaruju višak radnih sati u odnosu na sate redovitog rada.
U smislu prethodnog stavka, poslodavac će internim aktom propisati da višak sati rada koji je ostvaren u određenom razdoblju, uposlenik iskoristi kao slobodne sate u drugom razdoblju (preraspodjela), a u slučaju nemogućnosti da koristi slobodne sate, poslodavac će shodno potrebama posla i u skladu s aktima društva uvesti prekovremeni rad.
ODMORI
Članak 13.
U skladu sa Zakonom, poslodavac osigurava uposlenicima sljedeće odmore u trajanju:
- u tijekom radnog dana najmanje 30 (trideset) minuta (odmor ne može biti korišten na početku i na kraju radnoga vremena), koji se ne uračunava u radno vrijeme
- iznimno, na zahtjev uposlenika, odmor tijekom radnoga dana u trajanju od najmanje 1 (jednoga) sata za jedan dan tijekom radnoga tjedna
- dnevni odmor između dva radna dana najmanje 12 (dvanaest) sati neprekidno
- tjedni odmor najmanje 24 (dvadeset četiri) sata neprekidno
- godišnji odmor najmanje 20 (dvadeset) radnih dana.
Izuzetak u odnosu na stavak 1. ovoga članka čine uposlenici koji rade u smjenama na radnim mjestima gdje se rad ne može prekidati zbog sigurnosti i potreba tehnološkoga procesa i gdje vrijeme trajanja odmora tijekom rada može biti podijeljeno u više kratkih stanki od 10 do 15 minuta zbog jela na radnom mjestu i drugih potreba uposlenika, koje se uračunavaju u radno vrijeme.
Radna mjesta iz prethodnoga stavka bit će regulirana aktom poslodavca, uz konzultacije s reprezentativnim sindikatom.
Članak 14.
Uposlenicima koji su tijekom rada neprekidno izloženi štetnostima i opasnostima, poslodavac je dužan osigurati odmor na svakih 60 (šezdeset) minuta rada, 10 (deset) minuta odmora koji ulazi u radno vrijeme što će biti uređeno internim aktom o zaštiti na radu.
GODIŠNJI ODMOR
Članak 15.
Uposlenik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a najduže u trajanju koliko je predviđeno Zakonom o radu i Zakonom o pravima branitelja i članova njihovih obitelji.
Maloljetni uposlenik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 (dvadeset i četiri) radna dana.
Trajanje godišnjega odmora dužeg od najkraćeg propisana Zakonom, ovisi:
- o dužini radnog staža
- o stručnoj spremi i grupi složenosti poslova
- o uvjetima rada
- o socijalnim i zdravstvenim uvjetima.
Prema dužini radnog staža, dužina godišnjeg odmora uvećava se za svake navršene 3 (tri) godine radnog staža po 1 (jedan) radni dan.
Dužina godišnjeg odmora, ovisno o stručnoj spremi koja se traži za radno mjesto uposlenika, uvećava se kako slijedi:
- NKV, PKV, NSS za 1 radni dan
- KV, SSS za 2 radna dana
- VKV, VŠS za 3 radna dana
- VSS za 4 radna dana.
S obzirom na uvjete rada za uposlenike koji rade kontinuirano na neposrednom održavanju ili remontima objekata, te na visinama, pod zemljom, na visokim ili niskim temperaturama, u vlazi ili buci, za uposlenike koji rade na terenu ili u nadzoru na izgradnji objekata duže od 60 dana tijekom godine, te za uposlenike koji rade u smjenama, dužina godišnjeg odmora uvećava se za 3 dana.
Uposlenici koji rade na izuzetno teškim poslovima na kojima se uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja, koji su utvrđeni posebnim postupkom predviđenim Zakonom, imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana.
Za uposlenike iz prethodnog stavka ovoga članka, ovisno o uvjetima rada, u skladu s propisanom metodologijom, godišnji se odmor uvećava:
- 2 dana do 5 % otežanih uvjeta rada
- 3 dana do 10 % otežanih uvjeta rada
- 4 dana do 15 % otežanih uvjeta rada
- 5 dana preko 15 % otežanih uvjeta rada.
Uposlenik koji živi u teškim socijalnim i zdravstvenim uvjetima ima pravo na uvećanje godišnjeg odmora i to:
- uposleniku – ratnom vojnom invalidu preko 50 % invalidnosti za 5 radnih dana
- uposleniku – ratnom vojnom invalidu do 50 % invalidnosti za 4 radna dana
- uposleniku – invalidu II kategorije invalidnosti za 3 radna dana
- uposleniku – sudioniku oružanih snaga Bosne i Hercegovine i to na sljedeći način:
- 1 radni dan za uposlenika koji je u oružanim snagama BiH proveo od 12 do 18 mjeseci.
- 2 radna dana za uposlenika koji je u oružanim snagama BiH proveo od 18 do 30 mjeseci.
- 3 radna dana za uposlenika koji je u oružanim snagama BiH proveo više od 30 mjeseci.
- uposleniku – roditelju, odnosno staratelju djeteta do navršenih 10 godina života djeteta za 2 radna dana.
- uposleniku – roditelju djeteta sa smetnjama u psihofizičkom razvoju ili s utvrđenim invaliditetom za 3 radna dana.
Uposlenik je činjenice iz prethodnog stavka dužan dokazati poslodavcu odgovarajućim dokumentom.
Kriteriji se primjenjuju kumulativno, s tim da godišnji odmor ne može trajati duže, nego što je zakonom predviđeno.
U dane godišnjega odmora ne ubrajaju se praznici, neradni dani, subote i nedjelje, kao i dani plaćenog dopusta.
Uposlenik, koji se prvi put uposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 (petnaest) dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada.
Ako je uposlenik zasnovao radni odnos tijekom kalendarske godine, a nema 6 (šest) mjeseci radnoga staža neprekidno, ostvaruje pravo na godišnji odmor u toj godini, i to 2 (dva) dana godišnjega odmora za svaki navršeni mjesec rada.
Članak 16.
Godišnji odmor može se koristiti tijekom čitave kalendarske godine na temelju Plana korištenja godišnjih odmora, koji donosi poslodavac najkasnije do 31. ožujka tekuće godine, u skladu s potrebama procesa rada.
Uposlenik može na pisani zahtjev koristiti godišnji odmor i prije donošenja Plana korištenja godišnjih odmora.
Na temelju Plana iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, poslodavac je obvezan uručiti uposleniku pojedinačno rješenje o korištenju godišnjeg odmora, najkasnije 7 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan uposleniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivnjom poslodavca.
Članak 17.
Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela, osim ako nije drugačije definirano Zakonom o radu.
Ako uposlenik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristit će bez prekida u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) radnih dana u tekućoj kalendarskoj godini, a drugi dio najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
Uposlenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kada on to zaželi, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca najmanje 3 (tri) dana prije njegovog korištenja.
Uposlenik koji je započeo korištenje godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije iskorišten zbog bolesti ili rodiljnoga dopusta, ima ga pravo iskoristiti do 30. lipnja sljedeće godine, pod uvjetom da je radio najmanje 6 (šest) mjeseci u godini koja je prethodila godini u kojoj se vratio na rad.
Članak 18.
Uposlenik se ne može odreći prava na godišnji odmor.
Uposleniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora, osim u slučaju iz članka 16. stavka 4. ovoga Ugovora.
DOPUSTI
Plaćeni dopust
Članak 19.
Uposlenik ima pravo plaćenog dopusta ukupno 7 (sedam) radnih dana tijekom jedne kalendarske godine, s tim da u pojedinačnim slučajevima ostvaruje sljedeća prava:
- sklapanje braka do 5 radnih dana
- rođenje djeteta do 5 radnih dana
- smrt roditelja ili staratelja, supružnika, djeteta, do 7 radnih dana
- smrt roditelja supružnika, brata, sestre, djeda, bake, unuka, do 3 radna dana
- teška bolest supružnika, djece, roditelja do 7 radnih dana
- teška bolest ostalih članova uže obitelji do 3 radna dana
- sklapanje braka djeteta uposlenika do 3 radna dana
- otklanjanje štetnih posljedica elementarnih nepogoda do 5 radnih dana
- selidba do 3 radna dana
- za slučaj obrazovanja i usavršavanja o vlastitom trošku do 5 radnih dana
- sudjelovanje na susretima elektroenergetskih uposlenika do 2 radna dana
- ostalih osobnih potreba do 2 radna dana.
Izuzetno, ako je uposlenik iskoristio 7 radnih dana plaćenog dopusta u tijekom jedne kalendarske godine, pravo će na korištenje plaćenog dopusta za slučaj smrti člana uže obitelji uposlenika biti regulirano pravilnikom o radu poslodavca uz konzultacije s reprezentativnim sindikatom.
Dragovoljni darivatelji krvi za svako darivanje krvi koriste 2 (dva) dana izočnosti s rada neposredno nakon dana darivanja krvi, zasebno i neovisno od broja dana iz stavka 1. ovoga članka tijekom godine i koji se računaju kao da su radili.
Za slučaj stručnog obrazovanja i usavršavanja na koje je upućen od poslodavca, uposleniku se može odobriti plaćeni dopust i do 30 (trideset) radnih dana u jednoj godini.
Za polaganje stručnog ispita uposlenik ima pravo na plaćeni dopust od 3 (tri) radna dana, od kojih jedan dan mora koristiti na dan polaganja stručnoga ispita.
Isključivo na pisani zahtjev uposlenika, plaćeni dopust može trajati i kraće od gore navedenog broja dana.
Neplaćeni dopust
Članak 20.
Uposleniku se može na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust u trajanju do 30 (trideset) radnih dana u tekućoj kalendarskoj godini radi neophodnih privatnih poslova u sljedećim slučajevima:
- teže bolesti, liječenja ili oporavka člana uže obitelji, odnosno člana kućanstva
- izgradnje ili popravka kuće i popravka stana
- obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na osobni trošak.
Poslodavac je dužan omogućiti uposleniku dopust do četiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini, zbog zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se dopust od dva dana koristi uz naknadu plaće – plaćeni dopust.
Uposleniku se može odobriti neplaćeni dopust duže od 30 (trideset) dana ovisno o opravdanosti zahtjeva. Odluku o tome donosi ovlaštena osoba u skladu s Pravilnikom.
Članak 21.
Uposlenici, imenovani u predstavnička tijela organa Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, županije/kantona, grada i općina imaju pravo na neplaćeni dopust za dane kad su obvezni nazočiti sjednicama tijela u koje su imenovani ili izabrani. Obveza je uposlenika najaviti izočnost s rada, tj. nazočnost sjednicama po primitku poziva na nju.
IV. ZAŠTITA I SIGURNOST UPOSLENIKA
Članak 22.
Poslodavac je dužan osposobiti i opremiti odgovarajućom osobnom i kolektivnom zaštitnom opremom uposlenika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja uposlenika, te sprječava nastanak nesreće u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu („Službene novine FBiH“, broj 79/20“) i drugim propisima iz toga područja.
Sindikat sudjeluje u uređivanju i unapređivanju sigurnosti i zaštite zdravlja uposlenika na radu u skladu sa zakonom, propisima donesenim na temelju zakona i kolektivnim ugovorom.
Dužnost je uposlenika brinuti se o osobnom zdravlju i sigurnosti, kao i o zdravlju i sigurnosti drugih s kojima radi.
Članak 23.
Uposlenik ima pravo odbiti raditi na poslovima od kojih mu prijeti opasnost za život i zdravlje zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu i o tome je dužan odmah obavijestiti nadležnu inspekciju rada, poslodavca i reprezentativni sindikat.
Ako uposlenik odbije raditi zbog razloga iz prethodnog stavka, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj, ne može mu se uskratiti puna isplata naknade plaće za vrijeme dok ne radi, niti se protiv njega smiju poduzeti bilo kakve mjere odgovornosti.
Članak 24.
U slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti, poslodavac će snositi sve troškove liječenja uposlenika za slučaj da nisu pokriveni redovitim zdravstvenim osiguranjem, uključujući i troškove prijevoza bilo kojim prijevoznim sredstvom u situacijama žurnosti i kada je ugrožen život uposlenika, pod uvjetom da te troškove ne snosi nadležni nositelj zdravstvenoga osiguranja.
Članak 25.
Poslodavac se savjetuje s reprezentativnim sindikatom i omogućuje im sudjelovanje u raspravama o svim pitanjima vezanim za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. Posebno im omogućuje sudjelovanje u:
- raspravama i odobravanju svih mjera vezanih za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu
- svakoj mjeri koja može znatno utjecati na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu
- imenovanju uposlenika koji će obavljati poslove vezane za osiguranje zdravih i sigurnih uvjeta rada, prve pomoći, gašenje požara i evakuaciju uposlenika
- angažiranju, tamo gdje je potrebno, ovlaštenih organizacija za zaštitu na radu
- planiranju i organiziranju osposobljavanja uposlenika u području zaštite na radu.
Članak 26.
Kod poslodavca koji zapošljava 30 ili više uposlenikā, radnici biraju ili imenuju povjerenika za zaštitu na radu. Broj povjerenika, izbor i njihov mandat utvrđuju se u skladu s propisom o vijeću uposlenika, vodeći računa o zastupljenosti svih dijelova procesa rada.
Pod uvjetima iz stavka (1) ovoga članaka, povjerenika za zaštitu na radu imenuje sindikat, ako povjerenika nisu izabrali uposlenici iz stavka (1) ovoga članka.
Imenovani povjerenik za zaštitu na radu iz stavka (2) ovoga članka ima ista prava i obveze kao i izabrani povjerenik uposlenikā.
Povjerenik za zaštitu na radu bit će izabran ili imenovan bez obzira na broj uposlenika ako to zahtijevaju uvjeti rada (povećana opasnost za sigurnost i zdravlje uposlenika, rad na izdvojenim mjestima i sl.).
Povjerenik za zaštitu na radu mora imati odgovarajuću stručnu spremu i radno iskustvo.
Članak 27.
Povjerenik za zaštitu na radu ima pravo:
- Dobiti informacije o uvjetima rada, o analizama ozljeda na radu, profesionalnih oboljenja i bolesti vezanih za rad, nalazima i preporukama inspekcijskih tijela.
- Zahtijevati od poslodavca poduzimanje odgovarajućih mjera i dostavljanje prijedloga za ublažavanje rizika i otklanjanja izvora opasnosti.
- Informirati uposlenike o provedbi mjera zaštite na radu.
- Zahtijevati inspekcijski pregled ako smatra da mjere koje je poduzeo poslodavac nisu primjerene cilju po kojem treba osigurati sigurne i zdrave uvjete rada i iznijeti svoja zapažanja u tijekom toga inspekcijskoga pregleda.
- Sudjelovati u inspekcijskim pregledima i/ili dostaviti svoja zapažanja tijekom inspekcijskih pregleda.
Povjerenik za zaštitu na radu poslove utvrđene Zakonom o zaštiti na radu može obavljati najviše šest sati tjedno.
Poslodavac osigurava povjereniku za zaštitu na radu potrebna sredstva kojima može ostvarivati svoje dužnosti proizašle iz Zakona o zaštiti na radu.
Povjerenik za zaštitu na radu ne može biti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge uposlenike zbog svojih poslova vezanih za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.
Za vrijeme obavljanja poslova utvrđenih Zakonom o zaštiti na radu, povjerenik za zaštitu na radu iz reda zaposlenih ima pravo na naknadu plaće u visini plaće koju bi ostvario da je radio na poslovima za koje je zaključio ugovor o radu, kao i druga prava iz radnog odnosa pod istim uvjetima kao i ostali uposlenici kod poslodavca.
Potpisnici ovog Kolektivnoga ugovora suglasni su na izbor povjerenika uposlenika za zaštitu na radu u svim organizacijskim jedinicama gdje to zahtijevaju uvjeti rada u skladu sa zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom, a s ciljem očuvanja sigurnosti na radu i zdravlja uposlenika.
Zbog nesmetana djelovanja u interesu uposlenika na području zaštite na radu i obavljanja dužnosti povjerenika uposlenika za zaštitu na radu, poslodavac se obvezuje:
• omogućiti izbivanje s rada uz naknadu plaće radi osposobljavanja (tečajevi, seminari, sastanci i slično) na teret poslodavca
• omogućiti pravo uvida u sve propise i isprave u vezi sa zaštitom na radu
• omogućiti druga prava u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu.
Članak 28.
Poslodavac je dužan uposleniku, koji obavlja poslove s povećanim rizikom, prije početka rada osigurati prethodni liječnički pregled, kao i periodični liječnički pregled tijekom rada.
Poslovi s povećanim rizikom utvrđuju se internim aktom o zaštiti na radu.
Poslovima s povećanim rizikom smatraju se:
- Poslovi s povećanim rizikom od ozljeđivanja, nastanka profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja uposlenika.
- Poslovi sa specifičnim zahtjevima koji, u cilju sigurna i uspješna rada, uvjetuju posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti uposlenika na tim radnim mjestima.
- Poslovi na kojima, nakon primjene svih tehnički priznatih metoda za smanjenje rizika, postoji preostali rizik za neke uposlenike.
Članak 29.
Prilikom upućivanja uposlenika na liječnički pregled, poslodavac je obvezan ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi dostaviti podatke o poslovima s povećanim rizikom i navesti štetnosti i opasnosti kojima su uposlenici izloženi.
O rezultatima odgovarajućeg liječničkog pregleda uposlenika, ovlaštena zdravstvena ustanova vodi evidenciju i u roku od 15 dana od izvršenog pregleda dostavlja izvješće poslodavcu o tome.
Članak 30.
Ako se u postupku periodičnog liječničkog pregleda utvrdi da uposlenik ne ispunjava posebne zdravstvene uvjete za obavljanje poslova s povećanim rizikom, poslodavac je dužan premjestiti ga na drugo radno mjesto koje odgovara njegovim zdravstvenim sposobnostima, ako takvo radno mjesto postoji kod poslodavca.
Članak 31.
Prethodni i periodični liječnički pregledi uposlenika koji obavljaju poslove s povećanim rizikom vrše se u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu i Pravilnikom o postupku raspoređivanja uposlenika na poslove s povećanim rizikom i o postupku prethodnih i periodičnih liječničkih pregleda uposlenika koji obavljaju poslove s povećanim rizikom („Službene novine Federacije BiH“, broj: 09/23).
Uposlenik iz stavka (1) ovoga članka koji ne obavi periodični liječnički pregled ne može nastaviti s radom dok se ne utvrdi njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti.
Članak 32.
Poslodavac je obvezan jednom u dvije godine organizirati sistematske liječničke preglede, a što će se detaljnije urediti Internim aktom poslodavca.
U slučaju ozljede na radu, profesionalne bolesti i vojnog invaliditeta, Poslodavac će osigurati i topličko-klimatsko liječenje uposlenika.
Aktom Poslodavca utvrdit će se kriteriji na temelju kojih i druge kategorije uposlenika mogu biti upućene na topličko-klimatsko liječenje.
Članak 33.
Poslodavac ne može odbiti zaposliti ženu zbog njezine trudnoće ili joj zbog toga stanja otkazati ugovor o radu.
Žena za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, može biti raspoređena na druge poslove ako je to u interesu njezina zdravstvenoga stanja koje je utvrdio ovlašteni liječnik.
Ako poslodavac nije u mogućnosti osigurati raspoređivanje žene, u smislu stavka 2. ovoga članka, žena ima pravo dopusta s rada uz naknadu plaće u skladu s ovim Ugovorom i Pravilnikom.
Privremeni raspored iz stavka 2. ovoga članka ne može imati za posljedicu smanjenje plaće žene.
Za vrijeme rodiljnoga dopusta poslodavac će isplaćivati razliku do visine pune plaće uposlenika, po satnici za tekući mjesec obračuna, a sva ostala prava ostvaruje u skladu sa Zakonom.
Nakon isteka rodiljnoga dopusta, žena s djetetom do navršene jedne godine života djeteta ima pravo raditi polovicu punoga radnog vremena, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete ima pravo raditi polovicu punoga radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta, ako propisom kantona / županije nije predviđeno dulje trajanje toga prava.
Članak 34.
Jedan od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta) ima pravo raditi polovicu punoga radnog vremena, pod uvjetom da dijete nije smješteno u ustanovu socijalno-zdravstvenoga zbrinjavanja, a na temelju nalaza nadležne zdravstvene ustanove.
Roditelj koji koristi pravo iz članka 33. stavak 6. i stavak 1. ovoga članka, ostvaruje sva prava iz radnog odnosa u skladu sa Zakonom.
Članak 35.
Ozljede na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno utjecati na ostvarivanje prava uposlenika iz radnog odnosa.
Uposlenik koji je bio privremeno spriječen za rad do 6 mjeseci, a za kojeg nakon liječenja i oporavka nadležna zdravstvena ustanova ili ovlašteni liječnik utvrdi da je sposoban za rad, ima se pravo vratiti na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene spriječenosti za rad.
Ako ne postoji mogućnost da se uposlenik koji je bio privremeno spriječen za rad dulje od 6 mjeseci vrati na poslove na kojima je radio ili na druge odgovarajuće poslove, poslodavac ga može rasporediti na druge poslove prema njegovoj stručnoj spremi i radnoj sposobnosti.
Ako ne postoji mogućnost raspoređivanja iz stavka 3. ovoga članka poslodavac može uposlenika, uz njegovu suglasnost, rasporediti na poslove niže stručne spreme, prema njegovoj radnoj sposobnosti.
Ako poslodavac namjerava zaposliti uposlenika s kvalifikacijom i stupnjem stručne spreme koju ima uposlenik koji je u smislu stavka 4. ovoga članka raspoređen na poslove niže stručne spreme, dužan je, prije zapošljavanja drugoga uposlenika, ponuditi zaposlenje uposleniku iz stavka 4. ovoga članka.
Ako ne postoji mogućnost raspoređivanja iz stavka 3. i stavka 4. ovoga članka poslodavac može nakon provedenih konzultacija s reprezentativnim sindikatom, uz njihovu suglasnost, otkazati ugovor o radu.
Uposlenik je dužan najkasnije u roku od 3 dana od nastupanja spriječenosti za rad, u pisanom ili usmenom obliku informirati poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad.
V. RAZDVAJANJE OPERATORA DISTRIBUTIVNOGA SUSTAVA, RESTRUKTURIRANJE I PRIVATIZACIJA ELEKTROENERGETSKOGA SEKTORA
Članak 36.
Poslodavac se obvezuje pravodobno, a najmanje dva puta godišnje i po potrebi, informirati reprezentativni sindikat o aktivnostima na izradi planova za razdvajanje operatora distributivnoga sustava, restrukturiranje i privatizaciju društva te utjecaju njegove poslovne politike na radni, ekonomski i socijalni položaj uposlenika.
Članak 37.
U slučaju statusnih promjena poslodavca, u smislu osnivanja novoga društva, spajanja, pripajanja, podjele, promjene oblika društva ili u slučaju promjene vlasništva nad kapitalom poslodavca, poslodavac će svim uposlenicima sa zatečenim ugovorima o radu osigurati kontinuitet radno-pravnoga statusa i materijalnih prava koje su imali na dan statusne promjene.
U smislu stavka 1. ovoga članka, novi poslodavac će uposlenicima koji prelaze u novoosnovano društvo ponuditi ugovor o radu u skladu sa stručnom spremom uposlenika i u istom radno-pravnom statusu koji su imali na dan statusne promjene sukladno zakonskim propisima.
Poslodavac – pravni prethodnik dužan je pravodobno o prenošenju ugovora o radu na poslodavca pravnoga slijednika u pisanom obliku obavijestiti uposlenike čiji se ugovori o radu prenose.
Ugovori o radu uposlenika prenose se na novoga poslodavca s danom nastupa pravnih posljedica prijenosa poduzeća ili dijela poduzeća poslodavca.
U slučaju statusne promjene poslodavca u skladu s ovim člankom, u ugovoru ili drugom aktu na temelju kojeg dolazi do statusne promjene, odnosno promjene poslodavca, bit će utvrđeno da u roku od najmanje 3 godine od dana nastanka promjene, neće doći do otkazivanja ugovora o radu od poslodavca zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga.
U slučaju statusne promjene ili pravnoga posla poslodavca iz stavka 1. ovoga članka, na uposlenike i poslodavce nastavljaju se primjenjivati odredbe ovoga Kolektivnog ugovora.
Poslodavac će u postupku restrukturiranja obavljati službene konzultacije s reprezentativnim sindikatom u cilju postizanja najboljega načina ostvarivanja i zaštite prava uposlenika.
U slučaju da se u procesu statusnih promjena pokaže opravdana potreba zbrinjavanja uposlenika, poslodavac će uz suglasnost reprezentativnoga sindikata donijeti akt kojim će na drugi, obostrano prihvatljiv i socijalno osjetljiv način, riješiti to pitanje sporazumno, tako da tim uposlenicima može dati prava veća od prava utvrđenih ovim Kolektivnim ugovorom, a o čemu će sa svakim od tih uposlenika potpisati poseban sporazum.
VI. SOLIDARNOST
Članak 38.
Uposlenik – član sindikata ima pravo u slučaju promjene radnog mjesta zadržati osnovnu plaću radnog mjesta na kojem je radio kada je 5 godina pred ispunjenjem uvjeta za prestanak ugovora o radu zbog odlaska u mirovinu po sili zakona.
Poslodavac ne može u procesu statusnih promjena, a prije donošenja odlukā važnih za prava i interese uposlenika, smanjivati dostignuta prava uposlenika – člana sindikata, uključujući i preraspodjelu i vrjednovanje radnih mjesta, bez konzultacija s reprezentativnim sindikatom ili bez pribavljene suglasnosti reprezentativnog sindikata, u skladu sa zakonskim propisima kojima je regulirana obveza konzultacija ili traženja suglasnosti.
VII. PLAĆE, DODATCI NA PLAĆU, STIMULACIJSKI DIO PLAĆE, NOVČANA NAKNADA ZA PRIPRAVNIKA I NAKNADA PLAĆE
Članak 39.
Podatci o plaćama po odredbama ovoga Kolektivnog ugovora su javni.
Podatci o pojedinačnim isplatama su tajni.
Članak 40.
Plaća se utvrđuje, obračunava i isplaćuje najmanje jedanput mjesečno u konvertibilnim markama (KM).
Članak 41.
Plaća se sastoji od osnovne plaće, dijela plaće po osnovu radnoga učinka, ako je on ostvaren, dodatka na plaću i naknada plaće.
Poreze i doprinose na plaću uplaćuje poslodavac, u skladu sa zakonom.
Osnovna plaća
Članak 42.
Osnovna plaća je najniži iznos koji se uposleniku mora isplatiti za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuće grupe složenosti, normalne uvjete i rezultate rada.
Osnovna plaća je proizvod najniže neto satnice, koeficijenta složenosti poslova koje uposlenik obavlja i ostvarena fonda sati.
Članak 43.
Najniža bruto satnica, do 30.6.2025. godine, ne može biti manja od 5,00 KM.
Najniža bruto satnica, od 1.7.2025. godine, ne može biti manja od 5,25 KM.
Reprezentativni sindikat i poslodavac će ovisno o financijskim pokazateljima poslovanja potpisati sporazum kojim će se satnica iz prethodnog stavka utvrditi u drugom iznosu.
Bruto satnica usklađuje se svake godine na način da se usklađivanje vrši u visini aritmetičke sredine vrijednosti stope rasta inflacije i stope rasta BDP-a, u skladu s podatcima Federalnog zavoda za statistiku, počevši od 1.4.2026. godine.
U slučaju zbirnog pada BDP-a i inflacije dostignuta prava bruto satnice neće se umanjivati.
Na najnižu osnovnu plaću uposlenika primjenjuju se koeficijenti iz platnih razreda danih u ovom Ugovoru.
Ti koeficijenti, ovisno o složenosti poslova radnih mjesta i stupnja stručne spreme, kreću se od 1,00 do 5,50 i to:
I grupa – najmanje složeni poslovi (NK) 1,00 – 1,60
II grupa – manje složeni poslovi (PK) 1,40 – 2,00
III grupa – srednje složeni poslovi (KV) 1,90 – 2,70
IV grupa – složeniji poslovi (SSS) 2,20 – 3,10
V grupa – složeniji poslovi s izraženijom samostalnošću u radu (VKV) 2,60 – 3,40
VI grupa – složeni i specijalizirani poslovi (VŠS) 3,20 – 4,00
VII grupa – složeni i raznovrsni poslovi (VSS) 3,80 – 5,50.
Uposleniku koji obavlja posao većeg opsega i složenosti od utvrđenog za radno mjesto na kojem je zaposlen može se uvećati koeficijent složenosti poslova, što će se regulirati internim aktom poslodavca.
U slučaju da za vrijeme važenja ovoga Kolektivnog ugovora budu usvojeni i stupe na snagu novi zakonski propisi o doprinosima i porezu na dohodak, poslodavac i reprezentativni sindikat kod poslodavca su opredijeljeni poduzeti zajedničke mjere kako bi se sačuvala stečena uposlenička prava utvrđena ovim Kolektivnim ugovorom.
U smislu prethodnoga stavka, poslodavac i reprezentativni sindikat kod poslodavca pristupit će usuglašavanju teksta sporazuma s ciljem da primanja uposlenika na temelju plaća, naknada i materijalnih prava utvrđena ovim Kolektivnim ugovorom, ostanu neumanjena primjenom novih zakonskih propisa o doprinosima i porezu na dohodak.
Članak 44.
Uposlenik ima pravo na uvećanu osnovnu plaću na temelju otežanih uvjeta rada.
Osnova za utvrđivanje dodataka na otežane uvjete rada je osnovna plaća uposlenika i vrijeme trajanja uvjeta rada u obračunskom razdoblju.
Tipizirane skupine poslova, te pripadajuće koeficijente i način primjene koeficijenata, osnovni broj bodova i radna mjesta odnosno prostore gdje se rad obavlja, poslodavac će utvrditi Pravilnikom, Pravilnikom o zaštiti na radu i metodologijom vrednovanja radnih mjesta najkasnije 120 (sto dvadeset) dana nakon potpisivanja ovoga Ugovora, uzimajući pri tome u obzir: mikroklimatske uvjete, opasnost od ozljeda, napore, izloženosti stresu, rad u smjeni i turnusu i drugo (akt Društva o procjeni rizika).
Članak 45.
Osnovna plaća uposlenika uvećava se za svaku godinu mirovinskoga staža za 0,6 %, s tim da ukupno uvećanje ne može biti veće od 20 %.
Dodatci na plaću
Članak 46.
Osnovna plaća uposlenika uvećava se:
- za rad noću 50 %
- za prekovremeni rad 50 %
- za rad na dan tjednoga odmora (nedjeljom) 35 %
- za rad na dane praznika koji su neradni dani 50 %
- za vrijeme provedeno u pripravnosti kod kuće u vrijeme odmora između dva uzastopna dana 20 %
- za vrijeme provedeno u pripravnosti kod kuće u vremenu u kojem se ne radi (praznici u BiH) 30 %
- za uposlenike koji rade u neposrednoj proizvodnji i na osposobljavanju elektroenergetskih postrojenja zbog žurne isporuke električne energije potrošačima kod nastanka izvanrednih okolnosti uz proglašenje elementarne nepogode, poslodavac će isplatiti dodatak na plaću u visini 100 % na efektivne sate rada, ostvarene u tim okolnostima.
Za uposlenike koji rade u smjenama ili u turnusima Poslodavac će uz konzultacije s reprezentativnim Sindikatom posebnim aktom utvrditi skupine specifičnih poslova na temelju uvećanja plaće.
Dodatci se međusobno ne isključuju osim u slučajevima:
- pripravnosti kod kuće koji isključuje primjenu ostalih dodataka iz stavka 1. ovoga članka
- rada na dane praznika koji su neradni u BiH, a koji isključuju naknadu za rad nedjeljom.
Radni učinak
Članak 47.
Plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od osnovne plaće, dijela plaće za radni učinak, ako je on ostvaren, i uvećane plaće iz Zakona o radu u skladu s Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i Ugovorom o radu.
Radni učinak definirat će se posebnim aktom poslodavca.
Plaća za pripravnika
Članak 48.
Tijekom obavljanja pripravničkoga staža, pripravnik ima pravo na plaću u iznosu od najmanje 80 % osnovne plaće njegova radnoga mjesta.
Naknada plaće
Članak 49.
Uposlenik ima pravo na naknadu plaće u sljedećim slučajevima:
- za vrijeme godišnjeg odmora
- za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti
- za vrijeme rodiljnog dopusta, za plaćeni dopust i praznike
- za prekid rada (koji nije prouzrokovao uposlenik)
- za vrijeme odsutnosti s posla zbog obrazovanja, stručnoga osposobljavanja i prekvalifikacije na koje ga je uputio poslodavac
- u drugim slučajevima utvrđenim Zakonom, Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom.
Naknada plaće iz stavka 1. ovoga članka uvećava se za naknade na temelju staža iz članka 45. ovoga ugovora.
Članak 50.
Za vrijeme korištenja godišnjega odmora uposleniku pripada naknada u visini prosječno ostvarene njegove plaće za prethodna tri mjeseca kada je radio.
Za dane kada ne radi zbog privremene nesposobnosti za rad u slučaju bolesti, njege člana uže obitelji i drugih slučajeva utvrđenih propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, uposlenik ima pravo na naknadu plaće prema odredbama propisa o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, ovoga Ugovora i Pravilnika.
Članak 51.
Naknada plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad iznosi 100 % od osnovice za bolovanje zbog: ozljede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti, bolesti i komplikacija prouzročenih trudnoćom i porođajem, transplantacije živoga tkiva i organa u korist druge osobe.
Članak 52.
Osnovica za naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolovanja je plaća isplaćena uposleniku – osiguraniku za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio slučaj na osnovu kojeg se stječe pravo na naknadu plaće.
Rokovi i razdoblje isplate plaće i zaštita plaće
Članak 53.
Poslodavac plaću isplaćuje svakoga mjeseca za prethodni mjesec.
Rok za isplatu plaće je do desetoga dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću ili je ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće uposleniku uručiti pisani obračun plaće koju je bio dužan isplatiti sa svim elementima s kojima je obračun utvrđen, kao i prikaz svih odbitaka za doprinose, poreze i druge odbitke na osnovu zakonskih propisa ili temeljene na izjavi uposlenika (različite vrste otplate kredita, članarine i sl.)
Članak 54.
Naknada plaće iz članka 49. isplaćivat će se u skladu sa Zakonom, Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom i to zajedno s plaćom.
Članak 55.
Poslodavac može u slučaju pozitivnog poslovanja u tekućoj kalendarskoj godini, na inicijativu reprezentativnog sindikata, radnicima isplatiti 13. plaću o čemu će se potpisati sporazum između poslodavca i reprezentativnoga sindikata.
Članak 56.
Poslodavac ne može, bez ovršne sudske odluke ili bez suglasnosti uposlenika, svoja potraživanja prema uposleniku namiriti uskraćivanjem plaće ili nekoga njezina dijela, odnosno uskraćivanjem naknade plaće ili dijela naknade plaće.
VIII. MATERIJALNA PRAVA UPOSLENIKA
REGRES
Članak 57.
Uposleniku pripada regres za korištenje godišnjeg odmora u iznosu od najmanje 50 % prosječne neto plaće ostvarene u tri mjeseca u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podatcima Federalnog zavoda za statistiku.
Poslodavac i reprezentativni sindikat kod poslodavca mogu zaključiti sporazum o isplati većega iznosa regresa iz prethodnoga stavka.
Regres će poslodavac isplatiti uposlenicima u prvoj polovici tekuće godine.
Iznos regresa bit će prikazan kao posebna stavka u platnoj listi.
NAKNADA ZA VJERSKE, NACIONALNE I DRŽAVNE BLAGDANE
Članak 58.
Poslodavac može na inicijativu reprezentativnog sindikata kod poslodavca zaključiti poseban sporazum kojim će se definirati isplate u smislu naknade za državne, nacionalne, vjerske blagdane, dan Društva za uposlenike i dodjele darova za njihovu djecu. Inicijativa prema upravi društva mora se podnijeti u pisanom obliku i sadržavati prijedlog iznosa i način isplate, odnosno dodjele.
TROŠKOVI PRIJEVOZA
Članak 59.
U tijekom provedbe ovoga Kolektivnog ugovora pravo na naknadu za prijevoz na posao i s posla uposleniku kojem nije organizirana ta vrsta prijevoza bit će uređena na isti način kako je definirano u Pravilnicima o radu oba javna poduzeća koji su na snazi na dan potpisivanja ovoga Kolektivnog ugovora.
U slučaju da uposlenik nema organizirani javni prijevoz od mjesta prebivališta/boravišta do mjesta rada, poslodavac će naknadu troškova prijevoza urediti dopunom postojećega Pravilnika.
Naknada troškova prijevoza na posao i s posla isplaćuje se zajedno s plaćom uposlenika i iskazuje se kao posebna stavka na obračunskoj listi.
TOPLI OBROK
Članak 60.
Poslodavac je obvezan osigurati ishranu tijekom radnog vremena (topli obrok).
Uposleniku se isplaćuje naknada za ishranu tijekom rada za ukupno provedene sate na radu u iznosu od 2 % prosječne plaće Federacije BiH (po danu) umanjeno za poreze i doprinose na oporezivi dio, uz obvezu poslodavca da tromjesečno vrši usklađivanje naknade za topli obrok u skladu s kretanjem prosječne neto plaće u Federaciji BiH, a prema službeno objavljenim podatcima Federalnoga zavoda za statistiku.
Prava iz prethodnoga stavka detaljno će se razraditi Pravilnikom o radu kod poslodavca.
Uposleniku ne pripada naknada za topli obrok za dane kad nije radio po bilo kojoj osnovi (plaćeni dopust, bolovanje i sl.), osim u slučaju službenoga putovanja i dobrovoljnoga darivanja krvi.
Naknada za ishranu isplaćivat će se zajedno s plaćom uposlenika i iskazuje se kao posebna stavka na obračunskoj listi.
DNEVNICA
Članak 61.
Uposlenik ima pravo na naknadu troškova koji nastaju upućivanjem uposlenika na službeno putovanje – dnevnica izvan sjedišta rada.
Dnevnica za službeno putovanje u zemlji i inozemstvu isplaćuje se u skladu s općim aktom Vlade FBiH.
Dnevnica za službeno putovanje i topli obrok međusobno se ne isključuju.
TERENSKI RAD
Članak 62.
Pravo na terenski dodatak regulirat će se općim aktom poslodavca.
Članak 63.
Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.
UPORABA VLASTITOGAAUTOMOBILA U SLUŽBENE SVRHE
Članak 64.
Uporaba vlastitoga automobila u službene svrhe regulirat će se općim aktom poslodavca.
NAGRADA ZA DUGOGODIŠNJI RAD UPOSLENIKU
Članak 65.
Poslodavac može isplatiti nagradu za dugogodišnji rad u skladu s Pravilnikom poslodavca koji će biti donesen uz konzultacije s reprezentativnim sindikatom.
Nagrada iz prethodnoga stavka u pravilu će se isplaćivati na Dan društva.
OTPREMNINA
Članak 66.
Uposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu u iznosu od 6 njegovih plaća u Društvu ostvarenih u prethodnih 6 mjeseci ili 6 prosječnih plaća u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podatcima Federalnog zavoda za statistiku, ako je to za uposlenika povoljnije.
JEDNOKRATNE NOVČANE POMOĆI
Članak 67.
Uposlenik ili njegova obitelj imaju pravo na jednokratnu novčanu pomoć:
- U slučaju smrti uposlenika, u visini 5 (pet) prosječnih plaća društva isplaćenih u prethodna 3 (tri) mjeseca ili 5 (pet) prosječnih plaća ostvarenih u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podatcima Federalnog zavoda za statistiku, ako je to povoljnije.
- U slučaju smrti člana njegove uže obitelji, u visini 3 (tri) prosječne plaće u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podatcima Federalnog zavoda za statistiku.
- U slučaju otklanjanja štetnih posljedica nastalih zbog djelovanja elementarnih nepogoda (zemljotres, poplave, požar i dr.) na stambenom objektu uposlenika u kojem je nastanjen u visini 2 (dvije) prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podatcima Federalnog zavoda za statistiku.
- U slučaju smrti umirovljenog uposlenika, u visini 3 (tri) prosječne plaće u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podatcima Federalnog zavoda za statistiku.
Jednokratna pomoć iz stavka 1. alineja 2. ovoga članka pripada uposleniku i u slučaju mrtvorođenog djeteta.
Ako kod Poslodavca radi dva ili više uposlenika koji su članovi uže obitelji u smislu stavka 1. alineja 1. i alineja 2., pravo na jednokratnu pomoć može ostvariti samo jedan od njih ili ravnomjerno svaki od njih.
Članak 68.
Poslodavac može uposleniku ili oboljelom djetetu uposlenika odobriti novčanu pomoć za troškove liječenja teške bolesti u iznosu do ukupno 3 (tri) prosječne plaće društva isplaćene u prethodna 3 (tri) mjeseca ili drugih članova uže obitelji u iznosu do 1 (jedne) prosječne plaće društva isplaćene u prethodna 3 (tri) mjeseca, a kod izuzetno teških oboljenja i više, a najviše do 10 (deset) prosječnih plaća društva, isplaćenih u prethodna 3 (tri) mjeseca.
Troškovi liječenja čiji ukupni iznos prelazi 3 (tri) prosječne plaće društva, vezano za stavak 1. ovog članka, bit će isplaćeni uposleniku na temelju ispostavljena računa nadležne medicinske ustanove.
Odluka o odobravanju novčane pomoći za troškove liječenja donosi se na prijedlog posebna povjerenstva imenovanog sa zadatkom obradbe takvih zahtjeva za pomoć, shodno ovom članku.
Kad troškovi liječenja prelaze najviši iznos (10 prosječnih plaća), Nadzorni odbor društva treba dati suglasnost za njihovu isplatu od poslodavca.
Postupak, način i uvjeti za dodjelu pomoći, te rad povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka uređuju se posebnim aktom društva donesenim uz konzultacije s reprezentativnim sindikatom.
Članak 69.
Prava umirovljenih uposlenika i članova njihovih obitelji, Poslodavac će regulirati Pravilnikom o radu uz konzultacije s reprezentativnim Sindikatom.
Članak 70.
Pod članom uže obitelji iz članaka 19., 20., 50., 67. i 68. ovoga Ugovora podrazumijevaju se bračni, odnosno izvanbračni drug, dijete (bračno, izvanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), roditelji (otac, majka, očuh, maćeha, usvojitelj), maloljetna braća i sestre, koje uposlenik izdržava živeći u zajedničkom kućanstvu.
Pod teškom bolešću iz članka 68. podrazumijevaju se sljedeće bolesti: akutna tuberkuloza, maligne bolesti, endemska nefropatija, kirurška intervencija na srcu i mozgu, sve vrste degenerativnih bolesti centralnoga živčanoga sustava, infarkt (srčani, moždani), bolesti mišićnoga sustava, paraliza i druge teške bolesti određene općim aktom Federalnog ministarstva zdravstva, kao i teške tjelesne ozljede. Bolest, odnosno tjelesna ozljeda dokazuje se na temelju nalaza, ocjene i mišljenja Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenoga stanja.
Ako u društvu rade dva ili više uposlenika koji su članovi uže obitelji u skladu sa stavkom 1. ovog članka, tada pravo na jednokratnu pomoć može ostvariti samo jedan od njih, vezano za članak 68. ovoga Ugovora.
Članak 71.
Ako uposlenik iz članka 67., stavka 1., alineja 1. i umirovljeni uposlenik iz članka 67., stavak 1. alineja 4., nemaju obitelji, jednokratna novčana pomoć u iznosu navedenom u članku 67., isplaćuje se osobi koja organizira sprovod umrlog odnosno umirovljenog uposlenika.
NOVČANA POMOĆ ZA IZDRŽAVANJE DJECE PREDŠKOLSKOGA UZRASTA I ŠKOLOVANJE DJECE UMRLIH UPOSLENIKA
Članak 72.
Novčana pomoć za uzdržavanje djece predškolskoga uzrasta i školovanje djece umrlih uposlenika može se isplaćivati mjesečno, po djetetu, do kraja redovita školovanja, a najdulje do navršene 26. godine života, i to:
- za uzdržavanje djece predškolskoga uzrasta, minimalno 10 % od prosječne plaće društva
- za djecu koja pohađaju osnovnu školu, minimalno 10 % od prosječne plaće društva
- za djecu koja pohađaju srednju školu, minimalno 15 % od prosječne plaće društva
- za redovne studente, minimalno 20 % od prosječne plaće društva.
Uvjeti i postupak isplate pomoći iz stavka 1. ovoga članka detaljno će se regulirati aktom poslodavca.
UČENICI I STUDENTI NA PRAKTIČNOM RADU KOD POSLODAVCA
Članak 73.
Učenici i studenti na praktičnom radu kod poslodavca imaju pravo na naknadu za praktičan rad.
Uvjeti i postupak isplate naknade iz stavka 1. ovoga članka detaljno će se regulirati aktom poslodavca.
Članak 74.
Poslodavac je ovlašten donositi odluke o visini materijalnih i drugih prava većih od utvrđenih u ovom Ugovoru, ako to nije u suprotnosti s odredbama zakonskih propisa.
Sindikat može uputiti inicijativu poslodavcu za isplatu većih materijalnih i drugih prava utvrđenih u ovome Granskom kolektivnom ugovoru.
IX. NAKNADA ŠTETE
Članak 75.
Naknada štete regulirat će se u skladu sa zakonskim propisima i aktima društva.
X. ZABRANA NATJECANJA UPOSLENIKA S POSLODAVCEM
Članak 76.
Uposlenik ne može bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac.
Poslodavac i uposlenik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najduže dvije godine od dana prestanka toga ugovora, uposlenik ne može zaposliti kod druge pravne osobe koja je u tržišnoj utakmici s poslodavcem i da ne može za svoj ili za račun treće osobe, sklapati poslove kojima se natječe s poslodavcem.
Ugovorena zabrana natjecanja obvezuje poslodavca da će uposleniku, za vrijeme trajanja ugovora, isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosječne plaće isplaćene uposleniku u razdoblju od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Naknadu iz prethodnoga stavka poslodavac je dužan isplatiti uposleniku krajem svakoga kalendarskog mjeseca.
Visina naknade usklađuje se na način i pod uvjetima utvrđenim ugovorom o radu, Pravilnikom ili ovim Ugovorom.
XI. OSIGURANJE
Članak 77.
Poslodavac će zaključiti ugovor o osiguranju od ozljede uslijed nezgode s odgovarajućim osiguravajućim društvom u skladu s važećim zakonskim propisima.
XII. PRESTANAK UGOVORA O RADU
Članak 78.
Otkazni rok ne može biti kraći od sedam dana u slučaju da uposlenik otkazuje ugovor o radu, ni kraći od 14 (četrnaest) dana u slučaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu.
Otkazni rok počinje teći od dana uručenja otkaza uposleniku odnosno poslodavcu.
Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu može se utvrditi duže trajanje otkaznoga roka, ali ne duže od mjesec dana kada uposlenik daje otkaz poslodavcu, odnosno tri mjeseca kada poslodavac daje otkaz.
Članak 79.
Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka obavljanja te dužnosti, poslodavac, bez prethodne suglasnosti federalnog ministarstva nadležnog za rad, ne može:
- otkazati ugovor o radu ili
- ga na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na radno mjesto prije nego što je imenovan na dužnost sindikalnog povjerenika.
Sindikalnim povjerenikom u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se uposlenici koji su ovlašteni predstavnici reprezentativnoga sindikata organizirana kod poslodavca u skladu s propisima o organiziranju i djelovanju sindikata.
Ako nadležno ministarstvo uskrati suglasnost iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac može u roku od 30 dana od dana dostave takve odluke zatražiti da suglasnost zamijeni sudska odluka.
Članak 80.
Ako poslodavac u vrijeme od sljedeće 3 (tri) mjeseca ima namjeru, zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, otkazati ugovor o radu najmanje petorici uposlenikā, dužan je postupiti u skladu sa zakonskim propisima.
Članak 81.
Za vrijeme otkaznog roka, uposlenik ima pravo izostati s posla, uz naknadu plaće, radi traženja novoga uposlenja, od dva sata dnevno ili jedan dan u tjednu.
XIII. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE UPOSLENIKA
Članak 82.
Obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje uposlenikā uredit će se aktom poslodavca.
Članak 83.
Poslodavac će prema mogućnostima financirati susrete uposlenikā u organizaciji sindikata, koji imaju edukativno-sportski karakter u iznosu i na način kako bude definirano posebnim Sporazumom koji će svaki od reprezentativnih sindikata kod poslodavca potpisati s Upravom društva.
XIV. OSTVARIVANJE PRAVA IZ RADNOGA ODNOSA
Članak 84.
Uposlenik će svoja prava iz radnoga odnosa ostvariti po postupku i na način utvrđen Zakonom.
Rješenja nastala radnoga spora strane u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitraži. Sastav, postupak i druga pitanja u vezi s arbitražnim postupkom uredit će se sporazumom između sindikata i poslodavca.
XV. DJELOVANJE I UVJETI ZA RAD SINDIKATA
Članak 85.
Sindikat je samostalna, dobrovoljna i interesna organizacija uposlenika u elektroprivredi, strukovna i nezavisna od državnih tijela, vjerskih institucija, političkih stranaka i poslodavaca. Organizira se u sindikalne organizacije, podružnice i sindikalne jedinice i svoju aktivnost zasniva na Ustavu Bosne i Hercegovine, Ustavu Federacije BiH, svom Statutu, ovom Ugovoru i međunarodnim dokumentima.
Članak 86.
Poslodavac ne može ograničavati djelovanje sindikata odlukama tijela upravljanja i rukovođenja.
Područje rada sindikata utemeljeno Statutom i Programom je sindikalno organiziranje uposlenika kod poslodavca, aktivno sudjelovanje u donošenju općih akata kod poslodavca iz područja rada i zaštiti pojedinačnih prava članova reprezentativnoga sindikata.
Poslodavac se obvezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo svakog uposlenika da postane ili ne postane članom sindikata.
Članak 87.
Poslodavac:
Obvezan je proslijediti poziv reprezentativnom sindikatu kod poslodavca za nazočnost člana reprezentativnoga sindikata kod poslodavca sjednici nadzornog odbora društva i ujedno omogućiti njegovo sudjelovanje u radu tim sjednicama bez prava odlučivanja, a reprezentativni sindikat će odrediti svoga člana koji će nazočiti sjednicama nadzornoga odbora.
Ne može proglasiti važećim akte kojima se reguliraju materijalni i radno-pravni status uposlenika bez konzultacija s reprezentativnim sindikatom. Sindikat je dužan izjasniti se o dostavljenoj dokumentaciji u roku od 30 (trideset) dana od dostave dokumentacije.
Poslodavac će, u domeni djelovanja sindikata, omogućiti predstavnicima reprezentativnoga sindikata nazočnost sindikalnim sastancima, konferencijama, sjednicama, kongresima, te seminarima i stručnim usavršavanjima, pri čemu je poslodavac obvezan da vrijeme koje je uposlenik proveo u takvim aktivnostima tretira kao vrijeme provedeno na radu.
U vrijeme trajanja mandata i 6 (šest) mjeseci nakon isteka mandata sindikalnim povjerenicima, ne može bez njihove suglasnosti i suglasnosti reprezentativnoga sindikata premjestiti ih na drugo radno mjesto kod poslodavca ili u drugo poduzeće ili eventualno utvrditi kao višak uposlenika ili na neki drugi način staviti ih u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale uposlenike.
Mora sindikalnoga povjerenika (profesionalca) vratiti nakon prestanku sindikalne dužnosti na radno mjesto i mjesto rada gdje je radio prije odlaska na dužnost u skladu s njegovom kvalifikacijom.
Reprezentativnom sindikatu poslodavac će osigurati sljedeće uvjete rada:
- Radne prostorije veličine od najmanje 25 m2 za sjedište sindikata i od najmanje 15 m2 za svaku sindikalnu podružnicu/organizaciju, kao i korištenje ostaloga raspoloživa prostora za potrebe sindikalnih aktivnosti.
- Registrirano i ispravno vozilo, minimalno srednje klase za predsjednika reprezentativnoga Sindikata.
- Jedan mobilni priključak za predsjednika, u skladu s pravilima o načinu korištenja i ograničenjima koja vrijede i za uposlenike poslodavca.
- Ustupati dio sekundarnih sirovina u skladu sa zakonskim propisima.
- Pristup internetu (internet, WAN mrežu i nova tehnološka dostignuća iz područja informatike), intranetu, elektroničke adrese, mrežni prostor, u skladu s pravilima o načinu korištenja i ograničenjima koja vrijede i za uposlenike poslodavca, uključujući i sindikalne organizacije/ podružnice.
- Sredstva, namještaj, telefonski priključak, uredski materijal i sitni inventar, uključujući i sindikalne organizacije/podružnice.
- Slobodu sindikalnoga informiranja, podjele tiska, nesmetano korištenje oglasnih ploča, umnožavanje dokumenata nužnih za provedbu sindikalnih aktivnosti i ostvarenja prava uposlenika, besplatno korištenje poštanskih i telekomunikacijskih usluga.
- Izdavanje sindikalnoga glasnika (tromjesečno) ili ustupanje dijela prostora u svom informativnom glasilu.
- Obračun i ubiranje sindikalne članarine i sindikalnih financijskih potpora članovima sindikata putem obračunskih lista.
- Poslodavac je obvezan sindikalnom povjereniku omogućiti pristup radnim mjestima i podatcima potrebnim za obavljanje njegove dužnosti, te mu omogućiti uvid u podatke i isprave u vezi s ostvarenjem i zaštitom prava uposlenika.
- Poslodavac je obvezan omogućiti sindikalnom povjereniku uvid u dokumentaciju o obračunu i isplati plaće, dodatka na plaću, naknada na plaće i isplati zakonskih obveza na temelju plaća.
- Poslodavac će snositi troškove za članove sindikata (putni nalozi) zbog nazočnosti sastancima koje organizira poslodavac, sastancima pregovaračkih timova na izradi Kolektivnoga ugovora.
- Poslodavac je obvezan prijaviti svaku nesreću na radu sindikatu, a po provedenoj istrazi, izvijestit ga o uzrocima, posljedicama i težini ozljede na radu, kao i procjenama za otklanjanje uzroka nesreće i o tijeku liječenja uposlenika.
- Poslodavac će reprezentativnom sindikatu kod poslodavca redovito dostavljati popis zaposlenih koji se nalaze na bolovanju (preko 42 dana) svaki mjesec uz popis odbijene sindikalne članarine.
Članak 88.
Poslodavac se obvezuje osigurati bruto plaću, odnosno naknadu bruto plaće i druga prava, kao i svim drugim uposlenicima Društva u punom iznosu za predsjednika reprezentativnoga sindikata i uposlenika u stručnoj službi sindikata (izvršnoga tajnika) u skladu s odlukama tijela sindikata. Ta, kao i sva druga pitanja vezana za broj uposlenih u sindikatu bit će regulirana Ugovorom o međusobnim odnosima poslodavca i reprezentativnog sindikata.
Članak 89.
Poslodavac i sindikat partnerski odnos ostvarit će putem generalnoga direktora i predsjednika sindikata.
Generalni direktor, ili od njega ovlašteni predstavnik, primit će predsjednika sindikata na njegov zahtjev.
Partnerski odnos na nižim oblicima organiziranja ostvarivat će se prema organizacijskim postavkama društva i sindikata.
XVI. METODE SINDIKALNE AKCIJE
Članak 90.
Sindikat će metode sindikalne akcije koristiti tako što će njegov nositelj biti Predsjedništvo/Upravni odbor, a partner generalni direktor/Uprava društva.
Sindikat može iskazati prosvjed kao posebnu metodu sindikalne akcije, pod uvjetom da se on ne iskazuje u tijekom radnoga vremena.
Pojedini oblici sindikalne aktivnosti i rokovi rješavaju se u skladu sa Zakonom o štrajku i kolektivnim Ugovorom.
Članak 91.
Sindikat će pristupiti štrajku kao metodi sindikalne akcije, u skladu sa Zakonom o štrajku, pri tome vodeći računa da se osigura funkcioniranje društva u skladu sa Zakonom o štrajku i članku 100. ovoga Ugovora.
XVII. RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
Članak 92.
Kolektivni radni sporovi o primjeni ovoga Ugovora rješavat će se u postupku mirenja u skladu sa zakonom.
Članak 93.
Kolektivne radne sporove, koji se nisu mogli riješiti dogovorom potpisnika ovoga Ugovora, rješava mirovno vijeće.
Članak 94.
Mirovno vijeće sastoji se od tri člana. Svaka strana bira po jednoga člana mirovnoga vijeća, a treći član bira se s popisa koji utvrđuje Federalni ministar rada i socijalne politike i to na razdoblje važenja Kolektivnoga ugovora.
Mirovno vijeće iz stavka 1. ovoga članka donosi pravila o postupku pred tim vijećem.
Administrativne poslove za mirovno vijeće vrši Federalno ministarstvo za rad i socijalnu politiku.
Troškove za člana mirovnoga vijeća s popisa, koji utvrđuje Federalni ministar rada i socijalne politike, snosi Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.
Članak 95.
Postupak mirenja pokreće se na pisani prijedlog jednoga od potpisnika ovoga Ugovora, a mora se dovršiti u roku do 30 (trideset) dana od dana početka mirenja.
U postupku mirenja ispituju se navodi i prijedlozi ugovornih strana, a po potrebi prikupljaju se i drugi dokazi i saslušavaju stranke.
Mirovno vijeće sastavlja pisani prijedlog nagodbe.
Ako ugovorne strane prihvate pisani prijedlog nagodbe, nagodba ima pravnu snagu i učinke Kolektivnoga ugovora.
Članak 96.
U slučaju odbijanja prijedloga nagodbe, strane u sporu mogu rješavanje kolektivnoga radnog spora, sporazumno, povjeriti arbitraži. Postupak pred arbitražnim vijećem provodi se u skladu sa Zakonom o mirnom rješavanju radnih sporova.
Rad arbitražnoga vijeća je javan.
Članak 97.
Arbitražno vijeće temelji svoju odluku na zakonu, drugom propisu, kolektivnom ugovoru i na pravičnosti.
Arbitražna odluka mora biti obrazložena, osim ako strane u sporu ne odluče drugačije.
Protiv arbitražne odluke žalba nije dozvoljena.
Odluka arbitražnoga vijeća je konačna i obvezujuća za strane u kolektivnom sporu i ima snagu ovršne isprave.
XVIII. ŠTRAJK
Članak 98.
Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa svojih članova.
Štrajk se može organizirati samo u skladu sa Zakonom o štrajku, pravilima sindikata o štrajku i kolektivnim ugovorom.
Štrajk ne može započeti prije okončanja postupka mirenja predviđena ovim Ugovorom, odnosno prije provedbe drugoga postupka mirnoga rješavanja spora o kojem su se strane sporazumjele.
Članak 99.
Tri mjeseca nakon potpisivanja ovoga Ugovora, reprezentativni sindikat i poslodavac potpisat će zajednički sporazum o obveznim radnim aktivnostima koje će se odvijati u slučaju štrajka.
Članak 100.
Odluku o stupanju u štrajk donosi ovlašteno tijelo reprezentativnoga sindikata.
Odluka o stupanju u štrajk dostavlja se poslodavcu najkasnije 10 dana do stupanja u štrajk.
Odluka o štrajku obvezno mora sadržavati razloge, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka.
Članak 101.
Poslodavac ne može pozivati na odgovornost uposlenike, niti ih dovoditi u nepovoljniji položaj, zbog sudjelovanja u štrajku, bez obzira jesu li učlanjeni u sindikat ili nisu njegovi članovi.
XIX. PRIMJENA I TUMAČENJA KOLEKTIVNOGA UGOVORA
Članak 102.
Za tumačenje odredbi ovoga Ugovora, ugovorne strane imenuju zajedničko povjerenstvo u roku od 30 dana od dana potpisivanja ugovora.
Povjerenstvo iz prethodnoga stavka ovoga članka činit će po 1 predstavnik svakog od poslodavaca i po 1 predstavnik svakog od reprezentativnih sindikata i 1 predstavnik Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.
Prijedloge će članova povjerenstva u ime poslodavaca i sindikata Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije dostaviti poslodavci i sindikati.
Sve odluke povjerenstvo donosi konsenzusom.
Zahtjev za tumačenje odredbi ovog Ugovora mogu podnijeti reprezentativni sindikati i poslodavci.
Povjerenstvo je dužno dati tumačenje u pisanom obliku u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva.
Ugovorne strane su se dužne pridržavati tumačenja povjerenstva.
U slučaju nemogućnosti postizanja konsenzusa u tumačenju pojedinih odredbi ovoga Ugovora, sporna pitanja uputit će se na postupak mirnog rješavanja.
Članak 103.
Potpisnici ovoga Ugovora obvezuju se da će na sva ostala pitanja iz radnog odnosa koja nisu uređena ovim Ugovorom primjenjivati odredbe Zakona o radu i Općega kolektivnoga ugovora za područje Federacije BiH, ako on bude donesen u vrijeme važenja i primjene ovoga Granskog kolektivnog ugovora.
Članak 104.
Ovaj Kolektivni ugovor zaključuje se na vrijeme od 36 (trideset šest) mjeseci.
Ako se ovaj Kolektivni ugovor ne produlji, primjenjuje se još 90 dana od datuma isteka.
Ovaj se Kolektivni ugovor primarno primjenjuje na uposlenike koji su u vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora bili ili su naknadno postali članovi sindikata, potpisnika ovoga Kolektivnog ugovora.
Članak 105.
Poslodavac je dužan uskladiti opće akte s odredbama ovog Ugovora u roku od 120 (sto dvadeset) dana od dana stupanja na snagu ovog Ugovora.
Do usklađivanja općih akata, u slučaju sukoba pojedinih odredbi ovoga Ugovora s odredbama općih akata poslodavca, primjenjivat će se neposredno odredbe ovoga Ugovora, ako je to pravo povoljnije za uposlenike.
Članak 106.
Način izmirivanja eventualno neisplaćenih tražbina uposlenika nastalih do stupanja na snagu ovoga Ugovora bit će reguliran sporazumno.
Članak 107.
U smislu odredbi članaka 37., 43., 55., 57., 58., 74., 83., 84., 88., 98. i 99. ovoga Ugovora, reprezentativni sindikat kod poslodavca i poslodavac imaju pravo podnijeti obrazloženu pisanu inicijativu drugoj strani za zaključenje međusobnog sporazuma o primjeni prava i obveza iz navedenih članaka ovoga Ugovora.
Strana kojoj je inicijativa iz stavka 1. ovoga članka upućena, obvezna je na nju odgovoriti najkasnije u roku od 30 dana od dana prijama pisane inicijative.
Ako jedna od ugovornih strana ne dostavi odgovor u smislu stavka 2. ovoga članka, smatra se da nije prihvatila Inicijativu.
Članak 108.
Izmjene i dopune ovoga Ugovora vrše se na način i po postupku predviđenom za njegovo zaključivanje.
Ovaj Ugovor u važenju i primjeni ne može se jednostrano otkazati.
Članak 109.
Reprezentativni sindikati i poslodavci će u duhu dobrih poslovnih odnosa nastojati mirno rješavati nastale sporove, u suprotnom za rješavanje sporova nadležan je sud u sjedištu poslodavca.
Članak 110.
Ovaj Ugovor stupa na snagu od dana kad ga posljednja ugovorna strana potpiše, a primjenjuje se od 1.7.2024. godine.
Ovaj Ugovor će se objaviti u Službenim novinama Federacije BiH.
